O Nama
Zadrugarstvo Republike Srpske ima dugogodišnju tradiciju, više od jednog vijeka i prolazilo je kroz različite faze svog razvoja i djelovanja, bilježeći uspone i padove, kako u svom organizacionom, tako i u materijalnom razvoju. Smjenjivale su se reorganizacije, integracije, likvidacije i druge promjene oblika organizovanja zadružnog sektora. Zadrugarstvo na području Republike Srpske datira od 1888. godine kada su željeznički radnici u Derventi osnovali prvu privrednu ustanovu na zadružnim osnovama na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
S obzirom da je područje Republike Srpske raspolagalo i raspolaže sa značajnim agrarnim resursima, logično je da Republika Srpska ima bogatu zadružnu istoriju i tradiciju zemljoradničkog i poljoprivrednog zadrugarstva i zadružnog pokreta. Republika Srpska može da se ponosi istorijom svoga zemljoradničkog i poljoprivrednog zadrugarstva, od nastanka do danas.
U tranzicionom periodu zemljoradničko zadrugarstvo u Republici Srpskoj bilo je zapostavljeno i na marginama privredne reforme. Donošenjem Zakona o zemljoradničkim zadrugama Republike Srpske, na inicijativu zemljoradničkih zadruga 1999. godine dolazi do osnivanja Zemljoradničkog zadružnog saveza Republike Srpske kao krovne institucije zadružnog sektora u Republici Srpskoj. Poljoprivredni Zadružni savez Republike Srpske i poljoprivredno zadrugarstvo u Republici Srpskoj danas funkcioniše u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama Republike Srpske donešenim 2008. godine.
Poljoprivredni Zadružni savez Republike Srpske je samostalna interesna i stručna poslovna organizacija koju su zadruge iz Republike Srpske osnovale radi unapređivanja djelatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih interesa.
Pružamo stručnu i drugu pomoć pri osnivanju i unapređivanju poslovanja zadruge, zastupa interese zadruga pred organima i organizacijama i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama u oblasti zadrugarstva, organizuje i podstiče stručno usavršavanje, naučno istraživački rad i informativno-izdavačku i propagandnu djelatnost od interesa za unapređivanje zadrugarstva, predstavlja zadruge u inostranstvu i ostvaruje saradnju sa međunarodnim zadružnim organizacijama, obezbjeđuje obavljanje zadružne revizije, stara se o unapređivanju zadrugarstva, vodi evidenciju o zadrugama (zadružni registar) i zadružnu statistiku, donosi opšta pravila kojima se uređuje primjena zadružnih principa i obavlja druge poslove od značaja za poslovanje zadruga propisane zakonom i pravilima Saveza.
Savez posluje i odnosi sa svojim članicama uređuje na zadružnim principima: dobrovoljnosti i otvorenosti prema članstvu, demokratske kontrole poslovanja, poslovne autonomije i informisanja članica i međuzadružne saradnje i brige za zajedništvo.
Poljoprivrednim Zadružnim savezom Republike Srpske upravljaju članice Saveza preko svojih predstavnika izabranih u organe i stalna radna tijela Saveza. Organe Saveza predstavljaju Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Predsjednik Saveza.
Skupština je najviši organ upravljanja u Savezu. Trenutni saziv Skupštine predstavlja 60. zadruga – članica Saveza. U upravljanju Savezom članice imaju jednako pravo glasa (jedna članica – jedan glas). Predsjednik Skupštine je Mićo Živić iz PZ Povrtlarstvo Bijeljina, a zamjenik predsjednika Skupštine je Nada Marković iz OPZ Žena Bratunac.
Upravni odbor je izvršni organ Skupštine Saveza i čini ga 7 (sedam) članova koji se biraju iz reda zadrugara iz članica Saveza. Upravni odbor odlučuje o svim pitanjima koja nisu u nadležnosti Skupštine. Članovi Upravnog odbora su: Branislav Popović iz PZ Krajinamed Banja Luka, Nada Nešković-Railić iz PZ Agrojapra Novi Grad, Zdravka Kalajdžić iz PZ Gradiška Gradiška, Simo Novaković iz PZ Skugrićanka Modriča, Zoran Simić iz PZ Agropromet Zvornik, Svetlana Vuković iz OPŽZ Kreativna vizija Rudo i Miljan Veletić iz PZ Gvozno Kalinovik.
Nadzorni odbor je organ Saveza putem kojeg članice Saveza nadziru rad svih organa i Stručne službe Saveza. Nadzorni odbor ima 3 (tri) člana i za članove odbora biraju se stručni radnici iz članica Saveza. Članovi Nadzornog odbora su Jugoslav Bijelić iz PZ Ratkovo Ribnik, Goran Zeljković iz PPZ Matica Banja Luka i Svetlana Rašević-Sarić iz Ženske zadruge Bijeljina.
Predsjednik Saveza predstavlja Savez, rukovodi poslovanjem Saveza i radom Stručne službe Saveza, vodi brigu o zakonitosti rada Saveza. Predsjednik Saveza je Rajko Kulaga iz PZ Agroposavina farm Derventa.
Pri Savezu djeluju stalna radna tijela: Sud časti, Zadružna arbitraža i Savjet za unapređenje poljoprivrednog zadrugarstva. Upravni odbor može obrazovati svoja povremena radna tijela – odbore, komisije, delegacije, radne grupe i druga tijela. Odlukom o obrazovanju povremenih radnih tijela određuje se njihov djelokrug rada i sastav.
Poljoprivredni Zadružni savez Republike Srpske je jedinstvena organizacija u kome i preko koga članice ostvaruju svoj ekonomski interes u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama Republike Srpske, Ugovorom o osnivanju-usklađivanju, Ugovorom o udruživanju u Savez i Pravilima Saveza.
Za potrebe ostvarivanja ciljeva i funkcija Saveza, u Savezu se zapošljavaju zaposleni u okviru jedinstvene Stručne službe Saveza.
Zadaci Stručne službe su pružanje stručne i druge pomoći zadrugama, pružanje stručne i druge pomoći kod osnivanja novih zadruga, organizovanje i obavljanje administrstivno-tehničkih, finansijsko-knjigovodstvenih, normativno-pravnih, kadrovskih i opštih poslova, obavljanje poslova zadružne revizije i zadružne statistike, pripremanje prijedloga programskih i izvještajnih akata, pripremanje prijedloga odluka, zaključaka i mišljenja važnih za odlučivanje organa Saveza, uvođenje i primjena međunarodnih standarda u poslovanje Saveza i poljoprivrednog zadrugarstva, saradnja s državnim organima i tijelima, organima i tijelima lokalne samouprave i drugim institucijama i nevladinim organizacijama, fondovima i agencijama, ostvarivanje saradnje sa drugim zadružnim organizacijama, informisanje, promotivne, edukativne i druge aktivnosti.
U Stručnoj službi Saveza trenutno su zaposlena četiri radnika:
- Rajko Kulaga, predsjednik Saveza
- Miloš Galić, glavni zadružni revizor
- Dunja Dragišić, zadružni revizor
- Vesna Gajić, zadružni revizor
U skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama, Zadružni savez je nadležan za izvršenje zadružnih revizija u zadrugama. Revizije se obavljaju u skladu sa Pravilima o zadružnoj reviziji, Pravilima Saveza i Metodologijom i uputstvom za sprovođenje zadružnih revizija i Programom izvršenja revizija na godišnjem nivou.
Reviziju obavlja revizorska služba Saveza koja je locirana u Stručnoj službi Saveza i u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji sačinjavaju je glavni zadružni revizor i dva revizora.
Zadružna revizija pored kontrolnog, ima i savjetodavni karakter, tako da ostvaruje različite efekte na rad i poslovanje zadruga, a što se ogleda kroz:
- utvrđivanje stvarnog stanja u revidiranim zadrugama
- efikasniju primjenu zakonskih propisa u poslovanju
- primjenu zadružnih principa u poslovanju
- zaštitu zadružne imovine u zadrugama
- ažuriranje članstva u zadrugama
- podrška organima zadruge u njihovom radu
- davanje instrukcija za usklađivanje poslovanja i normativnih akata zadruga sa važećim zakonskim propisima
- obezbjeđenje podataka za zadružnu statistiku
- uključivanje Saveza u otklanjanje mnogobrojnih problema u radu zadruga i njenih organa
International Cooperative Alliance – ICA
International cooperative alliance (Međunarodni zadružni savez) ujedinjuje, predstavlja i služi zadrugama širom svijeta, promoviše važnost i vrijednosti zadružnog modela poslovanja.
Osnovana je 1895. godine u Londonu, jedna je od najstarijih nevladinih organizacija i jedna od najvećih koja se mjeri brojem zastupljenih ljudi: više od milijardu članova saradnje na planeti.
Njeni članovi su nacionalne i međunarodne zadružne organizacije svih sektora djelatnosti, uključujući poljoprivredu, bankarstvo, energiju, industriju, osiguranje, ribarstvo, stanogradnju, turizam i potrošački sektor.
To je vrhovno tijelo koje predstavlja zadruge, a procjenjuje se da oko 3 miliona širom svijeta, pruža globalni glas i forum za znanje, stručnost i koordiniranu akciju za i o zadrugama.
Međunarodni savez zadruga sarađuje sa globalnim i regionalnim vladama i organizacijama na stvaranju zakonodavnog okruženja koje omogućava zadrugarima da formiraju i rastu.
Cooperatives Europe
Cooperatives Europe (Zadruge Europe) su glas kooperativnih preduzeća u Evropi. Predstavlja savez zadruga u Evropi i promovira poslovni model saradnje u Europi.
Članice su 84 organizacije iz 33 evropske zemlje u svim poslovnim sektorima. Članove predstavljaju 141 milion pojedinačnih članova, koji posjeduju 176 hiljada zadruga i pružaju radna mjesta za 4,7 miliona evropskih građana. Svaki peti stanovnik u Europi je član neke zadruge – sila za ekonomski rast i društvene promjene.
Zadruge postoje da služe svojim članovima bilo da su proizvođači, kupci ili zaposleni. Članovi upravljaju zadrugom i sudjeluju u donošenju odluka u poslovanju zadruga
European Association of Farmers and Cooperatives – COPA COGECA
Copa-Cogeca (Europsko udruženje poljoprivrednika i zadruga) je savez dviju velikih poljoprivrednih krovnih organizacija COPA i COGECA i predstavlja edinstveni glas poljoprivrednika i njihovih zadruga u Evropskoj uniji kao najjaču interesnu grupu za evropske poljoprivrednike. Osnovan je 1962.godine sa sjedištem u Briselu, njegova djelatnost usmjerena je na zajedničku poljoprivrednu politiku i druga područja politike bitna za poljoprivrednike i poljoprivredne zadruge, poput: sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja, zdravlje biljaka, okoliš, istraživanje i inovacije, trgovina itd. Copa-Cogeca zastupa 28 miliona poljoprivrednika, te članove poljoprivrednih zadruga koje djeluju u EU.
Copa (European Agricultural Union) je evropsko udruženje poljoprivrednih proizvođača koje se sastoji od 60 organizacija iz zemalja Europske unije, te 36 partnerskih organizacija iz drugih evropskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska.
Cogeca (General Confederation of Agricultural Cooperatives in the European Union) je evropsko je udruženje poljoprivrednih zadruga koje obuhvaća 35 punopravnih članica, 4 pridružene, te 36 članica partnera.
Ciljevi udruženja Copa-Cogeca odnose se u prvome redu na zastupanje interesa evropskog poljoprivrednog sektora pred EU komisijom i drugim institucijama, preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU, pronalaženju rješenja koja su u zajedničkom interesu svih strana, održavanje i razvijanje kontakata s institucijama Evropske unije i svim drugim organizacijama i socijalnim partnerima na EU razini, promovisanje uloge zadruga i njihovih članova, olakšavanje i koordiniranje veza između svojih članova, te između nacionalnih komora i zadruga
